Uz duzno postovanje prema vama dragim letacicama i letacima molim vas da ovu obavjest pimite na znanje posto je letjeli¹te Strahinjcica registrirano od 29. svibnja 2007. godine molio bi da svi naglasujem
SVI koji misle letiti na letjelistu STRAHINJČICA da se jave na moj broj telefona 098/910-6551 (Darko Potocki) ili 095/900-2712 radi najave letenja i aktiviranja letjelista. Posto sam ja dgovoran za organizaciju letenja na letjelistu Starhinjčica.
To vas molim iz razloga koji se pojavio jucer, da se letjelo ne najvljeno, a trebala je biti dignuta protugradna zastita a neki od nasih kolega su bili u to vrijeme u zraku i zbog nijh nije mogla djelovati.

Od danas 19.prosinca letjelište Tribalj za slobodno letenje paragliderima i zmajevima postalo je službeno te je samim time postignut veliki korak u promociji paraglidinga te organizaciji aktivnosti na našem području pogotovo službenih natjecanja.

Registracija je potrajala duže vremena, ali ipak je na kraju sve odrađeno uspješno.

 Ono što bih...

Letjelište Japetić dobilo je Odobrenje za obavljanje letova u kontroliranom zracnom prostoru u svrhu vježbe (27.10.2006.)
Letjelište Japetić je registrirao klub Parafreek iz Zagreba (www.parafreek.hr )

Japetić je najviši vrh Samoborskog gorja i na nadmorskoj visini od 879 m. Planinarski dom Žitnica, gdje se nalazi i start, je na 815 m.

Do doma se može doći na više načina.

Najbrži je automobilom iz Zagreba ili Karlovca do Jastrebarskog. U Jastrebarskom se skreće za Sv. Janu. Cesta vodi u Goricu Svetojansku (6 km), gdje treba skrenuti na makadam koji pored nogometnog igrališta i kamenoloma vodi do planinarskog doma Žitnica (11 km).

Drugi put vodi preko Samobora cestom za Plešivisu i 3 km nakon prijevoja ceste skreće se u Pripiju desno prema Sv. Jani. Nakon Pripija, u Vranovom dolu, treba se preko betonskog mostića odvojiti desno za Svetu Janu. Odatle se kroz nekoliko sela vozi do Gorice Svetojanske, a zatim po spomenutom makadamu do pl. doma.

Letjelište na Strahinjčici Klub padobranskog jedrenja "Jastreb" počeo je uređivati u siječnju 2000. godine, uređenje starta traje još i danas jer se start nalazi na stjenovitom terenu, te je dosta težak za održavanje ali uz trud entuzijasta članova kluba i naših prijatelja letača svakim danom sve je bolji i sada je u postupku registracije te je dobio ocjenu B/2.

Sada je poletište prošireno, tako da se mogu razvući 2 krila bez problema , ali zbog strmine reljefa ovo je letjelište pogodno za iskusne letače. Osim parajedrilicama, pogodno je i za poljetanje zmajem. Uz sam start nalazi se i automatska meteorološka postaja koja Vam u svakom trenutku pozivom na broj: 098/96-25-825 daje informacije o brzini te udarima vjetra uz smjer i temperaturu zraka.

Rijetko se koja svjetska metropola može pohvaliti parkom prirode u svojoj neposrednoj blizini. Zagreb je smješten u zavjetrini Medvednice koja je kao park prirode, omiljeno izletište planinara, biciklista, skijaša, ljubitelja prirode, a u zadnje vrijeme sve češće se mogu susresti i paragliding piloti koji su prepoznali ovu planinu kao idealno poletište za uvjete sjevernog vjetra.
Ime Medvednica prvi put se spominje 1 142. g. u kraljevskoj darovnici Gradecu. Klimatske prilike na Medvednici tipične su za srednjoeuropsko gorje.

Biokovo je najviša i najduža planina u Dalmaciji. Ona također spada u red najljepših i najprivlačnijih primorskih planina. Sa glavnim vrhom Sveti Jure 1762 m. Ističe se još nekoliko izrazitih vrhova Sveti Ilija 1640 m, Veliki Troglav 1659 m, Šibenik 1450 m, Štropac 1450 m, Kimet 1536 m , Vošac iznad Makarske 1421 m i drugi.

Posebnom strminom i okomitošću vapnenih grebena Biokovo se ističe od Baške Vode do Podgore u dužini od 25 km. Na tom dijelu, tako reći sivo i pretežno golo Biokovo se okomito nadnijelo nad Makarskom Rivijerom. To joj daje posebnu draž, pa se Makarska Rivijera ubraja u red najljepših turističkih područja, ne samo u Dalamaciji već i na čitavom Primorju.

U širem smisu Biokovo se pruža od prijevoja Dubaca 300 m kod Brela pa prema jugoistoku do doline Neretve. Pravac pružanja Biokova poklapa se s karakterističnim pravcem pružanja dinarskih planina SZ-JI. Klima Biokova u nižim predjelima ima mediteranski karakter, dok je na visinama iznad 1000 m čisto planinska i tu se snježni pokrivač zadržava u čitavom zimskom periodu.